U predblagdansko vrijeme, u iščekivanju obiteljskih okupljanja i pune trpeze, valja obratiti pažnju na kolesterol. Puno se o njemu priča, a nerijetko premalo zna. Stručni tim Poliklinike Help stoga donosi osnove kojima biste trebali baratati kako biste za zdravlje svog organizma uvijek birali najbolje ili u nekim situacijama ono manje štetno.
Kolesterol je masna tvar koja se prirodno nalazi u ljudskoj krvi. Nastaje u jetri ili dolazi iz hrane koju jedete. Kolesterol obavlja važne funkcije u vašem tijelu. Pomaže u stvaranju tkiva i hormona. Štiti vaše živce. Pomaže kod probave. Zapravo, kolesterol pomaže u formiranju strukture svake stanice u vašem tijelu.
Vjerojatno ste čuli kako vaš liječnik govori o dobrom i lošem kolesterolu. Istina je da nam je kolesterol potreban za održavanje dobrog zdravlja. Ali previše LDL – ili “lošeg” – kolesterola, a nedovoljno HDL – ili “dobrog” – kolesterola može dovesti do bolesti srca i moždanog udara. Kako biste izbjegli te probleme, morate održavati pravilan omjer između dobrog i ukupnog kolesterola.
Kako znaš koji je to omjer? Nakon što saznate svoj kolesterol, možete zajedno sa svojim liječnikom pronaći idealan omjer kolesterola za vas. Stručni tim Poliklinike Help može vas voditi kroz taj proces za koji potrebno prije svega napraviti kompletnu krvnu sliku. Zatim, jednostavnim promjenama načina života kao što je prehrana zdrava za srce, redovito vježbanje i uzimanje lijekova za kolesterol poput statina, isključivo ako je potrebno, možete se probiti prema željenom omjeru. Snižavanjem razine LDL kolesterola i povećanjem razine HDL kolesterola možete smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Kako dobar i loš kolesterol utječu na tijelo?
Lipoprotein visoke gustoće ili HDL je dobar kolesterol. Dobrobit HDL-a leži u činjenici da prenosi loš kolesterol natrag u jetru. Na taj način čisti kolesterol iz krvotoka.
Lipoprotein niske gustoće ili LDL kolesterol je loš kolesterol. Što je viša razina LDL kolesterola, to je veći rizik od srčanog udara. Kada razina LDL kolesterola raste, višak kolesterola se može nakupiti i zalijepiti za stijenke vaših arterija. To uzrokuje štetu. Nakupljanje se naziva plak, a stvaranje plaka može uzrokovati otvrdnjavanje i sužavanje arterija. Ovo otvrdnuće naziva se ateroskleroza. Također je poznato kao otvrdnjavanje arterija. Ako plak postane nestabilan, može se stvoriti krvni ugrušak, koji iznenada blokira arteriju. To uzrokuje srčani ili moždani udar.
Što je ukupni kolesterol?
Kada se provjerava vaš kolesterol, dobivate broj za ukupni kolesterol, jedan za razinu HDL i jedan za razinu LDL. Vaš ukupni kolesterol biti će veći od zbroja HDL i LDL brojeva.
Bilo visok HDL ili visok LDL broj može povećati vaš ukupni kolesterol. Ako je visok zbog visokog HDL broja, vaše zdravlje nije nužno u opasnosti. Međutim, ako je visok jer vam je razina LDL kolesterola visoka, važno je razgovarati sa svojim liječnikom o svom zdravlju.
Što je omjer kolesterola i kakav bi trebao biti vaš?
Da biste saznali svoj omjer kolesterola, podijelite ukupni broj kolesterola s brojem HDL-a ili dobrog kolesterola. Na primjer, ako je vaš ukupni kolesterol 200, a dobar kolesterol 50, vaš ukupni omjer kolesterola je 4:1.
Neki zdravstveni stručnjaci mogu koristiti omjer kolesterola kao alat za praćenje. Međutim, često se predlaže da liječnici koriste LDL kolesterol, a ne omjer kolesterola. To je zato što se ukupan broj kolesterola smatra boljim alatom za usmjeravanje liječnika u planiranju najbolje skrbi za pacijenta i pomaganju pacijentima da razumiju svoje zdravstvene rizike.
Što su trigliceridi?
Trigliceridi su još jedan oblik masti u krvi. Kao i kod HDL i LDL kolesterola, vaše tijelo proizvodi trigliceride i također ih dobiva iz hrane koju jedete. Hrana s visokim udjelom trans masti i zasićenih masti može povisiti razinu triglicerida. Kao i jednostavni ugljikohidrati i hrana s visokim udjelom šećera. Također, kada jedete više kalorija nego što trošite, razina triglicerida može porasti.
Jesu li visoke razine kolesterola opasne?
Visoka razina kolesterola može biti faktor rizika za srčani i moždani udar. Ovi razorni događaji događaju se kada kolesterolski plak pukne. To uzrokuje iznenadno zgrušavanje krvi i začepljenje arterije u srcu ili mozgu.
Blokade koje sprječavaju dovoljan protok krvi u koronarnim arterijama mogu dovesti do oblika boli u prsima koji se naziva angina. Angina je čest simptom bolesti koronarnih arterija. Simptomi se obično javljaju pri naporu i nestaju tijekom odmora.
Postoje li načini za kontrolu visoke razine kolesterola?
Da, postoje načini za kontroliranje visokih razina kolesterola, uključujući sljedeće:
Povećajte razinu HDL (“dobrog”) kolesterola i smanjite LDL (“loš”) kolesterol redovitom aerobnom vježbom. Vježbanje također pomaže opustiti krvne žile i snižava krvni tlak.
Snizite LDL kolesterol jedući hranu s niskim udjelom zasićenih masti, kolesterola i transmasti. Ovu lošu masnu hranu možete zamijeniti hranom s visokim udjelom mononezasićenih i polinezasićenih masti. To uključuje jedenje ribe s omega-3 masnim kiselinama poput lososa. Uz to, konzumacija topivih vlakana — poput zobi i psiliuma — pomoći će u smanjenju LDL kolesterola.
Lijekovi kao što su statini pomažu u snižavanju razine LDL kolesterola. Također pomažu u snižavanju triglicerida i laganom povećanju razine HDL kolesterola. Statini smanjuju rizik od srčanih bolesti kod mnogih ljudi. Važno je uzimati ih isključivo onoliko dugo koliko vam je propisao liječnik.
Ako je vaš kolesterol visok, trebat će vam vremena i truda da poboljšate razinu kolesterola i omjer kolesterola. Treba računati na barem tri mjeseca promjene načina života i eventualnog svakodnevnog uzimanja lijekova. Ipak, rezultati — zdravije srce i manji rizik od srčanog ili moždanog udara — vrijedni su truda.