Kako to uočiti i djelovati
Osjećate se iscrpljeno na poslu?
Saznajte što možete učiniti kada vaš posao utječe na vaše zdravlje.
Sagorijevanje na poslu posebna je vrsta stresa povezanog s poslom — stanje fizičke ili emocionalne iscrpljenosti koje također uključuje osjećaj smanjenog postignuća i gubitak osobnog identiteta.
“Izgaranje” nije medicinska dijagnoza. Neki stručnjaci misle da druga stanja, poput depresije, stoje iza izgaranja. Istraživanja ističu da individualni čimbenici, kao što su osobine ličnosti i obiteljski život, utječu na to tko će doživjeti izgaranje na poslu.
Bez obzira na uzrok, izgaranje na poslu može utjecati na vaše fizičko i mentalno zdravlje. Razmislite kako znati jeste li izgorjeli na poslu i što možete učiniti u vezi s tim.
Simptomi sagorijevanja na poslu
Zapitaj se:
- Jeste li postali cinični ili kritični na poslu?
- Idete li na posao nezadovoljni?
- Jeste li postali razdražljivi ili nestrpljivi prema suradnicima, kupcima ili klijentima?
- Nedostaje li vam energije da budete dosljedno produktivni?
- Teško vam je koncentrirati se?
- Nedostaje li vam zadovoljstvo postignutim?
- Osjećate li se razočarano svojim poslom?
- Koristite li hranu ili alkohol da biste se osjećali bolje ili da biste se jednostavno ne osjećali?
- Jesu li se vaše navike spavanja promijenile?
- Muče vas neobjašnjive glavobolje, problemi sa želucem ili crijevima ili druge fizičke tegobe?
Ako ste na bilo koje od ovih pitanja odgovorili potvrdno, možda doživljavate izgaranje na poslu. Razmislite o razgovoru s liječnikom ili psihologom, jer ti simptomi također mogu biti povezani sa zdravstvenim stanjima, poput depresije.
Mogući uzroci sagorijevanja na poslu
Sagorijevanje na poslu može biti posljedica raznih čimbenika, uključujući:
Nedostatak kontrole. Nemogućnost utjecaja na odluke koje utječu na vaš posao – poput vašeg rasporeda, zadataka ili radnog opterećenja – može dovesti do izgaranja na poslu. Kao i nedostatak resursa koji su vam potrebni za obavljanje vašeg posla.
Nejasna očekivanja od posla. Ako vam nije jasan stupanj ovlasti koji imate ili što vaš nadređeni ili drugi očekuju od vas, vjerojatno se nećete osjećati ugodno na poslu.
Disfunkcionalna dinamika radnog mjesta. Možda radite s uredskim nasilnikom, ili se osjećate potkopano od strane kolega ili vaš šef mikroupravlja vašim poslom. To može pridonijeti stresu na poslu.
Ekstremi aktivnosti. Kad je posao monoton ili kaotičan, potrebna vam je stalna energija da biste ostali usredotočeni — što može dovesti do umora i iscrpljenosti na poslu.
Nedostatak socijalne podrške. Ako se osjećate izolirano na poslu iu privatnom životu, mogli biste se osjećati više pod stresom.
Neravnoteža između poslovnog i privatnog života. Ako vam posao oduzima toliko vremena i truda da nemate energije provoditi vrijeme sa svojom obitelji i prijateljima, mogli biste brzo izgorjeti.
Faktori rizika za sagorijevanje na poslu
Sljedeći čimbenici mogu doprinijeti sagorijevanju na poslu:
- Radite dugo
- Borite se s ravnotežom između posla i privatnog života
- Radite u pomoćnoj profesiji, kao što je zdravstvo
- Osjećate da imate malo ili nimalo kontrole nad svojim poslom
Posljedice sagorijevanja na poslu
Zanemareno ili neriješeno sagorijevanje na poslu može imati značajne posljedice, uključujući:
- Pretjerani stres
- Umor
- Nesanica
- Tuga, ljutnja ili razdražljivost
- Zlouporaba alkohola ili supstanci
- Srčana bolest
- Visoki krvni tlak
- Dijabetes tipa 2
- Osjetljivost na bolesti
Rješavanje izgaranja na poslu
Pokušajte nešto poduzeti.
Procijenite svoje mogućnosti. Razgovarajte o specifičnim problemima sa svojim nadređenim. Možda možete raditi zajedno na promjeni očekivanja ili postizanju kompromisa ili rješenja.
Pokušajte postaviti ciljeve za ono što se mora učiniti, a što može pričekati.
Tražite podršku. Bilo da se obratite suradnicima, prijateljima ili voljenim osobama, podrška i suradnja mogu vam pomoći da se bolje nosite sa stresnim situacijama. Ako imate pristup programu pomoći zaposlenicima, iskoristite relevantne usluge.
Pokušajte s opuštajućom aktivnošću. Istražite programe koji mogu pomoći kod stresa kao što su šetnja prirodom, joga, meditacija ili tai chi.
Vježbajte. Redovita tjelesna aktivnost može vam pomoći da se bolje nosite sa stresom. Također vas može odvratiti od posla.
Naspavajte se. Spavanje vraća dobrobit i pomaže u zaštiti vašeg zdravlja.
Fokusirajte se. U poslovnom okruženju, ova praksa uključuje suočavanje sa situacijama s otvorenošću i strpljenjem, i bez prosuđivanja.
Budite otvorenog uma dok razmatrate mogućnosti. Pokušajte ne dopustiti da vam zahtjevan posao naruši zdravlje.
Tipovi izgaranja
Izgaranje od preopterećenja
To se događa kada radite sve više i više, postajete bjesomučni u potrazi za uspjehom. Ako to doživite, možda ste spremni riskirati svoje zdravlje i osobni život kako biste se osjećali uspješnima u svom poslu.
Nedovoljno izazvano sagorijevanje
To se događa kada se osjećate podcijenjeno i kada se dosađujete na svom poslu. Možda vaš posao ne pruža mogućnosti učenja ili nema prostora za profesionalni razvoj. Ako se osjećate nedovoljno motivirani, mogli biste se distancirati od svog posla, postati cinični i izbjegavati odgovornosti.
Zanemari Burnout
To se događa kada se osjećate bespomoćno na poslu. Ako stvari ne idu kako treba, možete vjerovati da ste nesposobni ili ne možete držati korak sa svojim odgovornostima. Takvo izgaranje može biti usko povezano sa sindromom lažnjaka, psihološkim obrascem u kojem sumnjate u svoje vještine, talente ili postignuća.
Znakovi izgaranja
Sagorijevanje se ne događa odmah. To je postupan proces koji se nadograđuje stresorima iz vašeg posla. Znakovi i simptomi u početku mogu biti suptilni. Ali što se dulje ne rješavaju, to mogu postati gori, što može dovesti do sloma.
Izgaranje na poslu može vas odvesti u mnoga bolesna stanja vašeg organizma i kao posljedica prekomjernog stresa možete početi patiti od tegoba s kojima se niste prije suočavali. Ne zanemarujte znakove izgaranja.
Stres je možda izlizan termin, ali je stres zaista iznimno štetan za ljudsko zdravlje.
Sagorijevanjem ne trebaju biti pogođeni samo odrasli ljudi u radnom odnosu već i djeca – školarci, studenti, koji su pred sebe, ili njihova okolina, stavili visoka očekivanja.
Stres nije rezerviran za određenu dobnu skupinu i danas pogađa ljude svih godina, podjednako i muške i ženske osobe.
Rastrzani između privatnih i poslovnih obaveza nerijetko zapadno u rupu iz koje sami ne možemo pronaći izlaz. Zato je od iznimne važnost redovito odlaziti na sistematske preglede, jer vrlo često nam naš organizam pokazuje ono što sami ne želimo priznati ili shvatiti – kada treba stati.
Znati stati i ne izgorjeti – to je posebno umijeće. Tim Poliklinike Help tu je da vam pomogne u svakom koraku prema povratku vašeg zdravlja ili njegovoj prevenciji.