Toplinski valovi, vrućine i vruće vrijeme koji mogu trajati nekoliko dana, mogu imati značajan utjecaj na društvo, uključujući porast smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom. Toplinski valovi spadaju među najopasnije prirodne opasnosti, ali rijetko dobivaju odgovarajuću pozornost jer njihov broj smrtnih slučajeva i razaranja nisu uvijek odmah očiti. Od 1998. do 2017. više od 166 000 ljudi umrlo je od toplinskih valova, uključujući više od 70 000 onih koji su umrli tijekom toplinskog vala 2003. u Europi (izvor who).
Toplinski valovi mogu opteretiti zdravstvene i hitne službe te također povećati opterećenje vode, energije i transporta što rezultira nestašicom struje ili čak nestankom struje. Sigurnost hrane i sredstava za život također može biti nategnuta ako ljudi izgube svoje usjeve ili stoku zbog ekstremne vrućine.
Ljudsko tijelo reagira na toplinski stres na dva primarna načina: preraspodjelom protoka krvi prema koži (vazodilatacija) kako bi se poboljšao prijenos topline s mišića na kožu i potom u okoliš, te izlučivanjem znoja na kožu, koji potom isparava i uklanja tjelesnu toplinu.
Mozak regulira ove fiziološke reakcije gubitka topline, uz dodatni toplinski unos od temperaturno osjetljivih živčanih stanica u koži i u cijelom tijelu.
Što je bolest uzrokovana toplinom?
Bolest uzrokovana toplinom javlja se kada se tijelo jako pregrije. To je kao da imate temperaturu, ali ne postoji infekcija koja bi to izazvala. To se može dogoditi kada je dijete izloženo visokim temperaturama dulje vrijeme, a sposobnost tijela da se nosi s toplinom se istroši.
Simptomi bolesti uzrokovane toplinom kreću se od glavobolje i grčeva u mišićima do povraćanja i, ako su dovoljno jaki, zbunjenosti ili, ako su izrazito jaki, nesvijesti.
Neki ljudi mogu biti izložena većem riziku od bolesti uzrokovanih vrućinom jer imaju određena zdravstvena stanja ili uzimaju određene lijekove.
Je li bolest uzrokovana vrućinom doista toliko ozbiljna?
Najozbiljnija vrsta toplinske bolesti je toplinski udar, koji se može dogoditi ako se vaša tjelesna temperatura podigne na 40°C. Toplotni udar može dovesti do oštećenja mozga, srca, bubrega i mišića.
Toplotni udar zahtijeva hitnu medicinsku pomoć jer što duže ne liječite, to je veći rizik od ozbiljnih komplikacija ili čak smrti.
Istraživanja pokazuju da tijekom vrućih ljetnih dana ljudi mogu češće posjećivati hitnu ne samo zbog bolesti uzrokovanih vrućinom, već i zbog bakterijskih crijevnih infekcija, upala uha, bolesti živčanog sustava ili iz bilo kojeg razloga.
Izloženost ekstremnoj vrućini učenicima također može otežati normalno svakodnevno funkcioniranje.
Tko je najviše izložen riziku od bolesti uzrokovanih vrućinom?
Svatko može razviti bolest uzrokovanu vrućinom, ali neki ljudi mogu biti pod većim rizikom od drugih.
Sljedeće može povećati rizik od bolesti uzrokovanih vrućinom:
- Dojenčad i mala djeca, osobito s kroničnim zdravstvenim stanjima poput astme i dijabetesa. Malu djecu treba paziti kako bi bili sigurni da piju dovoljno vode i da ostanu hidrirani. Isto vrijedi i za ostale kronične bolesnike kao i za starije osobe.
- Pretilost. Dodatna težina može povećati vjerojatnost da će osoba razviti bolest uzrokovanu toplinom.
- Uzimanje lijekova koji mogu otežati suočavanje s vrućinom. Imajte na umu da neki lijekovi kao što su diuretici, difenhidramin i mnogi lijekovi za liječenje poremećaja mentalnog zdravlja, između ostalih, mogu umanjiti sposobnost suočavanja s vrućinom.
- Osobe koje žive na urbanim otocima topline, a što je većina naših gradova kojima nedostaje zelenilai prirodnog protoka zraka. Urbani toplinski otoci su područja koja su toplija od okolnih četvrti jer imaju malo zelenih površina, više onečišćenja od prometa i više pločnika koji apsorbira toplinu.
Kada smo najviše izloženi riziku od bolesti uzrokovanih vrućinom?
Nemate klima uređaj u stanu koji se jako brzo zagrijava – može biti jedan od razloga toplotnog udara baš kao i boravak na suncu u vremenu u kojem se preporuča izbjegavati sunce (11-17 sati).
Sportaši su također izloženi riziku od toplinskog udara, koji se može dogoditi nakon dugog, napornog vježbanja. Najviše su ugroženi nogometaši.
Evo nekoliko načina da se zaštitite od ekstremne vrućine:
- Pobrinite se da pijete puno tekućine. Ljeti je idelno piti i tri litre vode dnevno. Ako vam pijenje vode baš i nije najdraže onda svakako nezaslađeni hladni čaj.
- Pazite na odabir odjeće. Široka, laganu odjeću svijetlih boja pomoći će vam da duže ostanete optimalne temperature dok će vas teški materijali i tamne boje za čas ugrijati što svakako trenutno treba izbjegavati.
- Ako prepoznate bilo koji od simptoma toplinskog udara odmah se obratite liječniku.
- Za vrijeme ljetnih vrućina treba izbjegavati alkohol i tešku hranu.
Dehidracija
Osim toplinskog udara, za vrijeme ljetnih vrućina može doći i do dehidracije. Kada je jako vruće, možete znojiti previše tekućine, zajedno s esencijalnim mineralima poput natrija i kalija. Možda ćete biti žedni, a vaša usta i jezik mogu biti suhi. Mogli biste čak osjećati vrtoglavicu i zbunjenost. Idite na hladno mjesto i popijte vode, možete u nju čak dodati i malo šećera. Ozbiljnim slučajevima potrebna je hitna pomoć.
Toplinski osip
To se događa, često po vrućem vlažnom vremenu, kada se toliko znojite da vam se znojne žlijezde začepe. Vjerojatnije je u pazuhu, preponama, vratu, laktovima i ispod grudi. I bebe mogu imati istu vrstu reakcije, posebno ispod brade ili u predjelu prepona. Možete je spriječiti i liječiti ako nosite laganu, labavu, upijajuću odjeću poput pamuka. Pokušajte ostati što hladniji i suhi.
Opekline od sunca
Gola koža gori ako je predugo na suncu. Može postati crvenkasta, svrbežna, bolna i topla na dodir. Ako je ozbiljno, mogli biste imati plikove, glavobolju, groznicu i mučninu. Dugoročno, opekline od sunca povećavaju rizik od razvoja raka kože. Pijte puno vode. Hladna, vlažna krpa i losioni od aloe vere mogu pomoći u ublažavanju boli. Još bolje, spriječite opekline odjećom, šeširima i kremom za sunčanje širokog spektra od najmanje 30 SPF.
Nesvjestica
Toplina vas može dehidrirati i otežati vašem mozgu da dobije dovoljno krvi. Od toga vam se može zavrtjeti u glavi i onesvijestiti se. Moglo bi biti gore ako dugo stojite ili naglo ustanete. Ako osjetite nesvjesticu, lezite i podignite noge iznad glave. Idite na hladno mjesto i popijte tekućinu što je prije moguće.
Toplinski edem
Toplina može uzrokovati oticanje vaših prstiju na rukama, nogama ili gležnjevima i zatezanje kože. Nije ozbiljno i obično nestane kada se ohladite i podignete noge. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako uzrokuje bol, nastavi se događati ili se ne popravi.
Viši broj otkucaja srca
Kad vam postane vruće, vaše srce može kucati brže. To čini kako bi pumpao više krvi u vašu kožu, gdje može osloboditi dio te dodatne topline. Kao rezultat toga, drugi dijelovi vašeg tijela možda neće dobiti dovoljno krvi. To bi vas moglo učiniti umornim i tromim, pogotovo ako pokušavate raditi težak fizički ili mentalni posao.
Niži krvni tlak
Kad vam je vruće, znojite se. Zbog toga gubite tekućinu i elektrolite. Osim toga, toplina povećava vaše krvne žile. Zajedno, ove stvari mogu sniziti vaš krvni tlak, ponekad dovoljno da vam se zavrti u glavi ili da se čak onesvijestite.
Zbunjenost
Možda će vam biti teže koncentrirati se i raditi teške zadatke kako se temperatura penje. Obično nema razloga za brigu, a to možete popraviti odmorom na hladnom mjestu i unosom vode. Ali ako ste već bolesni od vrućine i postanete ozbiljno zbunjeni oko toga gdje ste ili što radite, to bi mogao biti znak toplinskog udara, koji zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Trebate li vježbati na vrućini?
Treba izbjegavati svakako pogotovo kada vlažnost dosegne 80%. Čak i ako ste zdravi, veća je vjerojatnost da ćete dobiti toplinsku iscrpljenost. Nosite široku odjeću, pijte puno vode i znajte prepoznati znakove bolesti uzrokovane vrućinom. Ili jednostavno vježbajte u zatvorenom prostoru!
Ekstremna vrućina
Može biti opasna po život, a toplinska iscrpljenost i toplinski udar nisu jedini razlozi. Toplina također može izazvati probleme sa srcem, pa čak i pogoršati probleme s disanjem, jer povećava onečišćenje zraka.
Čuvajte svoje zdravlje, pijte puno tekućine, izbjegavajte izlaženja van na visokim temperaturama i ako prepoznate bilo koji od nabrojanih simptoma potražite liječničku pomoć.