Ključne činjenice
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrti u svijetu.
Procjenjuje se da je 2019. od KVB-a umrlo 17,9 milijuna ljudi, što predstavlja 32% svih smrtnih slučajeva u svijetu. Od ovih smrtnih slučajeva, 85% je bilo zbog srčanog i moždanog udara.
Više od tri četvrtine smrtnih slučajeva od KVB-a događa se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Od 17 milijuna prijevremenih smrti (u dobi ispod 70 godina) zbog nezaraznih bolesti u 2019., 38% je uzrokovano KVB-om.
Većina kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti rješavanjem bihevioralnih čimbenika rizika kao što su pušenje, nezdrava prehrana i pretilost, tjelesna neaktivnost i štetna uporaba alkohola.
Važno je otkriti kardiovaskularne bolesti što je prije moguće kako bi se moglo započeti liječenje savjetovanjem i lijekovima.
Što su kardiovaskularne bolesti?
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su skupina poremećaja srca i krvnih žila.
One uključuju:
- koronarna bolest srca – bolest krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić;
- cerebrovaskularna bolest – bolest krvnih žila koje opskrbljuju mozak;
- periferna arterijska bolest – bolest krvnih žila koje opskrbljuju ruke i noge;
- reumatska bolest srca – oštećenje srčanog mišića i srčanih zalistaka od reumatske groznice, uzrokovano bakterijama streptokoka;
- kongenitalna srčana bolest – urođene mane koje utječu na normalan razvoj i rad srca uzrokovane malformacijama strukture srca od rođenja; i
- duboka venska tromboza i plućna embolija – krvni ugrušci u venama nogu, koji se mogu pomaknuti i preseliti u srce i pluća.
Srčani udari i moždani udari su obično akutni događaji i uglavnom su uzrokovani blokadom koja sprječava protok krvi u srce ili mozak. Najčešći razlog za to je nakupljanje masnih naslaga na unutarnjim stijenkama krvnih žila koje opskrbljuju srce ili mozak. Moždani udari mogu biti uzrokovani krvarenjem iz krvne žile u mozgu ili iz krvnih ugrušaka.
Koji su čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti?
Najvažniji bihevioralni čimbenici rizika od srčanih bolesti i moždanog udara su nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, pušenje i štetna uporaba alkohola. Učinci rizičnih čimbenika ponašanja mogu se pokazati kod pojedinaca kao povišeni krvni tlak, povišena razina glukoze u krvi, povišeni lipidi u krvi te prekomjerna tjelesna težina i pretilost. Ovi “srednji čimbenici rizika” mogu se mjeriti u ustanovama primarne zdravstvene zaštite i ukazuju na povećani rizik od srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca i drugih komplikacija.
Pokazalo se da prestanak uzimanja duhana, smanjenje soli u prehrani, jedenje više voća i povrća, redovita tjelesna aktivnost i izbjegavanje štetne upotrebe alkohola smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Zdravstvene politike koje stvaraju povoljno okruženje za zdrav izbor pristupačnim i dostupnim ključne su za motiviranje ljudi da usvoje i održe zdravo ponašanje.
Također postoji niz temeljnih determinanti KVB-a. Oni su odraz glavnih sila koje pokreću društvene, ekonomske i kulturne promjene – globalizacije, urbanizacije i starenja stanovništva. Druge determinante KVB-a uključuju siromaštvo, stres i nasljedne čimbenike.
Osim toga, liječenje hipertenzije, dijabetesa i povišenih lipida u krvi nužni su za smanjenje kardiovaskularnog rizika i sprječavanje srčanih i moždanih udara kod osoba s tim stanjima.
Koji su uobičajeni simptomi kardiovaskularnih bolesti?
Simptomi srčanog i moždanog udara
Često nema simptoma osnovne bolesti krvnih žila. Srčani udar ili moždani udar mogu biti prvi znak osnovne bolesti. Simptomi srčanog udara uključuju:
- bol ili nelagoda u središtu prsnog koša; i/ili
- bol ili nelagoda u rukama, lijevom ramenu, laktovima, čeljusti ili leđima.
Osim toga, osoba može osjetiti poteškoće s disanjem ili otežano disanje; mučnina ili povraćanje; vrtoglavica ili nesvjestica; hladan znoj. Žene češće od muškaraca imaju otežano disanje, mučninu, povraćanje i bolove u leđima ili čeljusti.
Najčešći simptom moždanog udara je iznenadna slabost lica, ruke ili noge, najčešće na jednoj strani tijela. Ostali simptomi uključuju iznenadnu pojavu:
- utrnulost lica, ruke ili noge, osobito na jednoj strani tijela;
- zbunjenost, poteškoće u govoru ili razumijevanju govora;
- otežano gledanje na jedno ili oba oka;
- otežano hodanje, vrtoglavica i/ili gubitak ravnoteže ili koordinacije;
- jaka glavobolja bez poznatog uzroka; i/ili
Osobe koje imaju ove simptome trebaju odmah potražiti liječničku pomoć.
Što je reumatska bolest srca?
Reumatska bolest srca uzrokovana je oštećenjem srčanih zalistaka i srčanog mišića uslijed upale i ožiljaka uzrokovanih reumatskom groznicom. Reumatska groznica je uzrokovana abnormalnim odgovorom tijela na infekciju streptokoknim bakterijama, koja obično počinje grloboljom ili upalom krajnika u djece.
Reumatska groznica najviše pogađa djecu u zemljama u razvoju, posebno tamo gdje je siromaštvo rašireno. Na globalnoj razini, oko 2% smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti povezano je s reumatskim bolestima srca.
Simptomi reumatske bolesti srca
Simptomi reumatske bolesti srca uključuju: otežano disanje, umor, nepravilne otkucaje srca, bol u prsima i nesvjesticu.
Simptomi reumatske groznice su: groznica, bol i oticanje zglobova, mučnina, grčevi u želucu i povraćanje.
Srčana bolest
Bolesti srca i krvnih žila (koje se nazivaju i bolesti srca) uključuju brojne probleme, od kojih su mnogi povezani s procesom koji se naziva ateroskleroza.
Ateroskleroza je stanje koje se razvija kada se tvar koja se zove plak nakuplja u stijenkama arterija. Ova nakupina sužava arterije, što otežava protok krvi kroz njih. Ako se stvori krvni ugrušak, može blokirati protok krvi. To može uzrokovati srčani ili moždani udar.
Srčani udar
Srčani udar nastaje kada krvni ugrušak blokira dotok krvi u dio srca. Ako ovaj ugrušak potpuno prekine protok krvi, dio srčanog mišića koji opskrbljuje ta arterija počinje odumirati.
Većina ljudi preživi svoj prvi srčani udar i vrati se svom normalnom životu, uživajući još mnogo godina produktivne aktivnosti. Ali doživjeti srčani udar znači da morate napraviti neke promjene.
Lijekovi i promjene načina života mogu varirati ovisno o tome koliko je vaše srce bilo oštećeno i u kojem je stupnju srčane bolesti prouzročila srčani udar.
Moždani udar
Ishemijski moždani udar (najčešća vrsta moždanog udara) nastaje kada se krvna žila koja hrani mozak blokira, obično zbog krvnog ugruška.
Kada se prekine dotok krvi u dio mozga, neke će moždane stanice početi umirati. To može rezultirati gubitkom funkcija koje kontrolira taj dio mozga, poput hodanja ili govora.
Hemoragični moždani udar nastaje kada krvna žila u mozgu pukne. To je najčešće uzrokovano nekontroliranom hipertenzijom (visok krvni tlak).
Neki učinci moždanog udara su trajni ako previše moždanih stanica umre nakon nedostatka kisika. Ove stanice se nikada ne zamjenjuju.
Dobra vijest je da ponekad moždane stanice ne umiru tijekom moždanog udara – umjesto toga, oštećenja su privremena. S vremenom, kako se ozlijeđene stanice popravljaju, prethodno narušena funkcija se poboljšava. (U drugim slučajevima, neoštećene moždane stanice u blizini mogu preuzeti područja mozga koja su bila ozlijeđena.)
U svakom slučaju, snaga se može vratiti, govor bi mogao postati bolji kao i pamćenje. Ovaj proces oporavka je ono što se naziva rehabilitacija moždanog udara.
Kada je riječ o uočavanju moždanog udara i traženju pomoći, što brže, to bolje. To je zato što brzo liječenje može napraviti razliku između života i smrti – ili razliku između potpunog oporavka i dugotrajne invalidnosti..
Zastoj srca
Zatajenje srca, koje se ponekad naziva i kongestivno zatajenje srca, znači da srce ne pumpa krv onako kako bi trebalo. Zatajenje srca ne znači da srce prestaje kucati – to je uobičajena pogrešna percepcija. Umjesto toga, srce nastavlja raditi, ali potreba tijela za krvlju i kisikom nije zadovoljena.
Zatajenje srca može se pogoršati ako se ne liječi. Ako vaša voljena osoba ima zatajenje srca, vrlo je važno slijediti upute liječnika.
Aritmija
Aritmija se odnosi na abnormalni srčani ritam. Postoje razne vrste aritmija. Srce može kucati presporo, prebrzo ili nepravilno.
Bradikardija ili prespor otkucaj srca je kada je broj otkucaja srca manji od 60 otkucaja u minuti. Tahikardija, ili prebrz otkucaj srca, odnosi se na broj otkucaja srca veći od 100 otkucaja u minuti.
Aritmija može utjecati na to kako dobro funkcionira vaše srce. Uz nepravilan rad srca, vaše srce možda neće moći pumpati dovoljno krvi da zadovolji potrebe vašeg tijela.
Problemi sa srčanim zaliscima
Kada se srčani zalisci ne otvore dovoljno kako bi omogućili da krv teče kako bi trebala, nastaje stanje koje se naziva stenoza. Kada se srčani zalisci ne zatvaraju kako treba i tako dopuštaju da krv curi, to se naziva regurgitacija. Ako se klapne ventila izboče ili prolapsiraju natrag u gornju komoru, to je stanje koje se naziva prolapsa.
Zašto su kardiovaskularne bolesti problem razvoja u zemljama s niskim i srednjim dohotkom?
Najmanje tri četvrtine svjetskih smrti od kardiovaskularnih bolesti događa se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Ljudi koji žive u zemljama s niskim i srednjim dohotkom često nemaju koristi od programa primarne zdravstvene zaštite za rano otkrivanje i liječenje osoba s čimbenicima rizika za KVB. Ljudi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom koji pate od KVB-a i drugih nezaraznih bolesti imaju manji pristup učinkovitim i pravednim zdravstvenim uslugama koje odgovaraju njihovim potrebama. Kao rezultat toga, za mnoge ljude u tim zemljama otkrivanje je često kasno u tijeku bolesti i ljudi umiru u mlađoj dobi od KVB-a i drugih nezaraznih bolesti, često u svojim najproduktivnijim godinama.
Najsiromašniji ljudi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom su najviše pogođeni. Na razini kućanstava pojavljuju se dokazi da KVB i druge nezarazne bolesti doprinose siromaštvu zbog katastrofalne zdravstvene potrošnje i visokih izdataka iz džepa. Na makroekonomskoj razini, KVB predstavljaju težak teret za gospodarstva zemalja s niskim i srednjim dohotkom.
Kako se mogu smanjiti kardiovaskularne bolesti?
Prije svega promjenom životnih navika i redovitim sistematskim pregledima. Hrvatska ima dobro pokrivenu zdravstvenu skrb koja uključuje i polikliniku poput naše (Poliklinika Help).
Osnovni lijekovi koji se koriste kod kardiovaskularnih bolesti su:
- aspirin;
- beta-blokatori;
- inhibitori enzima koji pretvara angiotenzin; i statini.
Akutni događaj kao što je srčani udar ili moždani udar treba odmah liječiti.
Ponekad su potrebne kirurške operacije za liječenje KVB-a. One uključuju:
- premosnica koronarne arterije;
- balonska angioplastika (gdje se mali uređaj nalik balonu provlači kroz arteriju kako bi se otvorila blokada);
- popravak i zamjena ventila;
- transplantacija srca; i
- operacije umjetnog srca.
Naručite se s povjerenjem u Polikliniku Help i svoje zdravlje povjerite našem stručnom timu. Život je jedan, a naša je odgovornost kako ćemo ga živjeti.