Prekomjerna tjelesna težina i pretilost definiraju se kao abnormalno ili prekomjerno nakupljanje masti koje predstavlja rizik za zdravlje. Indeks tjelesne mase (BMI) iznad 25 smatra se prekomjernom tjelesnom težinom, a preko 30 je pretilo. Problem je narastao do razmjera epidemije, s više od 4 milijuna ljudi koji svake godine umiru od posljedica prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti.
Stope prekomjerne tjelesne težine i pretilosti nastavljaju rasti kod odraslih i djece. Od 1975. do 2016. godine prevalencija djece i adolescenata u dobi od 5 do 19 godina povećala se više od četiri puta s 4% na 18% na globalnoj razini.
Nekoć se pretilost smatrala problemom samo u zemljama s visokim dohotkom, no prekomjerna tjelesna težina i pretilost sada su dramatično u porastu u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, osobito u urbanim sredinama.
Za odrasle, WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) definira prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost na sljedeći način:
- prekomjerna težina je BMI veći ili jednak 25; i
- pretilost je BMI veći ili jednak 30.
BMI pruža najkorisnije mjerenje prekomjerne težine i pretilosti na razini populacije jer je isti za oba spola i za sve dobne skupine odraslih. Međutim, treba ga smatrati grubim vodičem jer možda ne odgovara istom stupnju debljine različitih osoba.
Što uzrokuje pretilost i prekomjernu težinu?
Temeljni uzrok pretilosti i prekomjerne težine je energetska neravnoteža između unesenih i utrošenih kalorija. Globalno, bilo je:
povećan unos energetski guste hrane s visokim udjelom masti i šećera; i
povećanje tjelesne neaktivnosti zbog sve više sjedilačke prirode mnogih oblika rada, promjene načina prijevoza i sve veće urbanizacije.
Promjene u obrascima prehrane i tjelesne aktivnosti često su rezultat ekoloških i društvenih promjena povezanih s razvojem i nedostatkom politika podrške u sektorima kao što su zdravstvo, poljoprivreda, promet, urbano planiranje, okoliš, prerada hrane, distribucija, marketing i obrazovanje.
Koje su uobičajene zdravstvene posljedice prekomjerne tjelesne težine i pretilosti?
Povišeni BMI glavni je čimbenik rizika za nezarazne bolesti kao što su:
- kardiovaskularne bolesti (uglavnom bolesti srca i moždani udar);
- dijabetes;
- mišićno-koštani poremećaji (osobito osteoartritis – degenerativna bolest zglobova koja je vrlo invalidna);
- neki karcinomi (uključujući endometrija, dojke, jajnika, prostate, jetre, žučnog mjehura, bubrega i debelog crijeva).
Rizik za ove nezarazne bolesti raste, s povećanjem BMI.
Pretilost u dječjoj dobi povezana je s većom šansom za pretilost, preranu smrt i invaliditet u odrasloj dobi. No, osim povećanih budućih rizika, pretila djeca doživljavaju poteškoće s disanjem, povećan rizik od prijeloma, hipertenziju, rane markere kardiovaskularnih bolesti, inzulinsku rezistenciju i psihološke učinke.
Suočavanje s dvostrukim teretom pothranjenosti
Mnoge zemlje s niskim i srednjim dohotkom sada se suočavaju s “dvostrukim teretom” pothranjenosti.
Iako se ove zemlje i dalje suočavaju s problemima zaraznih bolesti i pothranjenosti, one također doživljavaju brzi porast čimbenika rizika od nezaraznih bolesti kao što su pretilost i prekomjerna tjelesna težina, osobito u urbanim sredinama.
Nije neuobičajeno da pothranjenost i pretilost koegzistiraju u istoj zemlji, istoj zajednici i istom kućanstvu.
Djeca u zemljama s niskim i srednjim dohotkom osjetljivija su na neadekvatnu prenatalnu prehranu, prehranu dojenčadi i male djece. Istodobno, ova djeca su izložena hrani s visokim udjelom masti, šećera, soli, bogatom energijom i siromašnom mikronutrijentima, čija je cijena niža, ali i kvaliteta hranjivih tvari. Ovi obrasci prehrane, u kombinaciji s nižim razinama tjelesne aktivnosti, rezultiraju naglim porastom pretilosti u djetinjstvu, dok problemi pothranjenosti ostaju neriješeni.
Kako se može smanjiti prekomjerna težina i pretilost?
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost, kao i s njima povezane nezarazne bolesti, uvelike se mogu spriječiti. Podržavajuća okruženja i zajednice temeljni su u oblikovanju izbora ljudi, čineći izbor zdravije hrane i redovite tjelesne aktivnosti najlakšim izborom (izbor koji je najdostupniji i pristupačniji), a time i prevenciju prekomjerne tjelesne težine i pretilosti.
Na individualnoj razini, ljudi mogu:
- ograničiti unos energije iz ukupnih masti i šećera;
- povećati konzumaciju voća i povrća, kao i mahunarki, cjelovitih žitarica i orašastih plodova; i
- baviti se redovitom tjelesnom aktivnošću (60 minuta dnevno za djecu i 150 minuta tjedno za odrasle).
Individualna odgovornost može imati svoj puni učinak samo tamo gdje ljudi imaju pristup zdravom načinu života. Stoga je na društvenoj razini važno podržati pojedince da slijede gore navedene preporuke, kroz kontinuiranu provedbu politika utemeljenih na dokazima. Primjer takve politike je porez na zaslađena pića.
Prehrambena industrija može igrati značajnu ulogu u promicanju zdrave prehrane:
- smanjenje sadržaja masti, šećera i soli u prerađenoj hrani;
- osiguravanje da su zdravi i hranjivi izbori dostupni i pristupačni svim potrošačima;
- ograničavanje marketinga hrane s visokim udjelom šećera, soli i masti, posebice onih namirnica namijenjenih djeci i tinejdžerima; i
- osiguravanje dostupnosti izbora zdrave hrane i podržavanje redovite tjelesne aktivnosti na radnom mjestu.
Ako ste zabrinuti zbog svoje težine ili zdravstvenih problema povezanih s težinom, pitajte svog liječnika o upravljanju pretilošću. Poliklinika Help tu je da vam pomogne poboljšati cjelokupno zdravlje vašeg organizma. Možemo procijeniti vaše zdravstvene rizike i razgovarati o mogućnostima mršavljenja.
Obiteljsko nasljeđe i utjecaji
Geni koje naslijedite od roditelja mogu utjecati na količinu tjelesne masti koju pohranjujete i gdje je ta masnoća raspoređena. Genetika također može igrati ulogu u tome koliko učinkovito vaše tijelo pretvara hranu u energiju, kako vaše tijelo regulira vaš apetit i kako vaše tijelo sagorijeva kalorije tijekom vježbanja.
Pretilost se obično javlja u obiteljima. To nije samo zbog gena koje dijele. Članovi obitelji također imaju slične prehrambene navike i navike fizičke aktivnosti.
Izbor stila života
Nezdrava prehrana. Dijeta koja je bogata kalorijama, bez voća i povrća, puna brze hrane, prepuna visokokaloričnih napitaka i prevelikih porcija pridonosi debljanju.
Tečne kalorije. Ljudi mogu popiti mnogo kalorija bez osjećaja sitosti, posebno kalorija iz alkohola. Ostala visokokalorična pića, kao što su zašećerena bezalkoholna pića, mogu doprinijeti značajnom debljanju.
Neaktivnost. Ako imate sjedilački način života, lako možete unositi više kalorija svaki dan nego što ih sagorijevate vježbanjem i rutinskim dnevnim aktivnostima. Gledanje u ekrane računala, tableta i telefona je sjedilačka aktivnost. Broj sati provedenih ispred ekrana uvelike je povezan s debljanjem.
Određene bolesti i lijekovi
Kod nekih ljudi, pretilost se može pratiti do medicinskog uzroka, kao što su Prader-Willijev sindrom, Cushingov sindrom i druga stanja. Medicinski problemi, kao što je artritis, također mogu dovesti do smanjene aktivnosti, što može rezultirati debljanjem.
Neki lijekovi mogu dovesti do debljanja ako to ne nadoknadite prehranom ili aktivnošću. Ti lijekovi uključuju neke antidepresive, lijekove protiv napadaja, lijekove za dijabetes, antipsihotike, steroide i beta blokatore.
Društvena i ekonomska pitanja
Društveni i ekonomski čimbenici povezani su s pretilošću. Izbjegavanje pretilosti je teško ako nemate sigurna područja za hodanje ili vježbanje. Slično, možda niste poučeni zdravim načinima kuhanja ili možda nemate pristup zdravijoj hrani. Osim toga, ljudi s kojima provodite vrijeme mogu utjecati na vašu težinu – veća je vjerojatnost da ćete razviti pretilost ako imate prijatelje ili rođake koji su pretili.
Dob
Pretilost se može pojaviti u bilo kojoj dobi, čak i kod male djece. No kako starite, hormonalne promjene i manje aktivan način života povećavaju rizik od pretilosti. Osim toga, količina mišića u vašem tijelu se smanjuje s godinama. Općenito, manja mišićna masa dovodi do smanjenja metabolizma. Ove promjene također smanjuju potrebe za kalorijama i mogu otežati zadržavanje prekomjerne težine. Ako svjesno ne kontrolirate što jedete i ne postanete fizički aktivniji kako starite, vjerojatno ćete se udebljati.
Ostali čimbenici
Trudnoća. Dobivanje na težini je uobičajeno tijekom trudnoće. Nekim ženama je teško izgubiti ovu težinu nakon rođenja djeteta. Ovo povećanje tjelesne težine može doprinijeti razvoju pretilosti kod žena.
Prestanak pušenja. Prestanak pušenja često je povezan s debljanjem. A za neke to može dovesti do dovoljnog debljanja da se kvalificira kao pretilost. Često se to događa kada ljudi koriste hranu kako bi se izborili s odvikavanjem od pušenja.
Nedostatak sna. Nedovoljno spavanje ili previše sna mogu uzrokovati promjene u hormonima koji povećavaju apetit. Također možete žudjeti za hranom bogatom kalorijama i ugljikohidratima, što može doprinijeti debljanju.
Stres. Mnogi vanjski čimbenici koji utječu na raspoloženje i dobrobit mogu doprinijeti pretilosti. Ljudi često traže kaloričniju hranu kada proživljavaju stresne situacije.
Mikrobiom. Vaše crijevne bakterije su pod utjecajem onoga što jedete i mogu doprinijeti debljanju ili poteškoćama u gubitku težine.
Čak i ako imate jedan ili više od ovih čimbenika rizika, to ne znači da ste predodređeni za razvoj pretilosti. Većini čimbenika rizika možete se suprotstaviti prehranom, tjelesnom aktivnošću i vježbanjem te promjenama ponašanja.
Vjerujemo da ste već imali priliku pročitati kako pretilost dovodi i do teških simptoma COVID-19.
Kvaliteta života
Pretilost može umanjiti ukupnu kvalitetu života. Možda nećete moći raditi fizičke aktivnosti u kojima ste prije uživali. Možda ćete izbjegavati javna mjesta. Osobe s pretilošću mogu se čak susresti s diskriminacijom.
Ostali problemi povezani s težinom koji mogu utjecati na kvalitetu vašeg života uključuju:
- Depresija
- Invalidnost
- Sram i krivnja
- Socijalna izolacija
- Niži radni uspjeh
Pretilost je bolest kao i svaka druga i tako joj treba pristupati – kontinuiranim liječenjem koje seprije svega sastoji od postupnog uvođenja drugačijih navika. Reagirajte na vrijeme i potičite svoju djecu da slijede dobre primjere, jer višak kilograma nikome nije pomogao samo odmogao i doveo do još većih i težih zdravstvenih problema.